🎓 Tko je tko na faksu?
Kad kreneš na faks, odjednom se nađeš u svijetu punom novih pojmova: rektor, odsjek, nositelj kolegija, smjer…
Sve to može zvučati komplicirano, ali zapravo funkcionira dosta logično.
Evo kako izgleda akademski svijet — razbijen na jednostavne dijelove 👇
🏛 Rektorat – “glavni ured cijelog sveučilišta”
Rektorat je središte upravljanja sveučilištem.
Na čelu je rektor, osoba koja vodi sveučilište kao cjelinu – poput “gradonačelnika akademskog grada”.
Brine o tome da sve funkcionira: od financija i nastave do razvoja i reputacije sveučilišta.
🎓 Sveučilište
Sveučilište je kao veliki grad koji okuplja više “kvartova” – fakulteta.
Na sveučilištu možeš studirati preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij, a ono se bavi i znanstvenim istraživanjem.
🏫 Fakultet
Fakulteti su posebne cjeline unutar sveučilišta, svaka posvećena svom području.
Primjer:
- FER – kvart inženjera
- FFZG – kvart društvenjaka i humanista
Svaki fakultet ima vlastitu upravu, profesore i programe.
📍 Odsjeci i odjeli
Unutar fakulteta postoje odsjeci (ili odjeli) – to su kao ulice unutar kvarta, usmjerene na specifične discipline.
Primjer: Odsjek za sociologiju ili Odsjek za povijest na Filozofskom fakultetu.
To su manje akademske “mikro-zajednice” unutar faksa.
📚 Kolegiji – “predmeti koje upisuješ”
Kolegij je osnovna jedinica studiranja – tvoj predmet.
Primjeri: Matematika 1, Psihologija ličnosti, Povijest umjetnosti.
Svaki kolegij ima svoja predavanja, seminare, ispite i literaturu.
👨🏫 Nositelj kolegija – “šef predmeta”
Nositelj kolegija je osoba koja službeno vodi predmet.
Određuje literaturu, oblik nastave, ispite i kriterije ocjenjivanja.
Ako kolegij zamisliš kao “projekt” – nositelj je projektni menadžer.
🎓 Profesori i docenti – “seniori i juniori”
- Profesor = iskusniji predavač, s višim akademskim zvanjem i dugogodišnjim radom
- Docent = mlađi nastavnik s doktoratom, koji također predaje i istražuje
To je kao razlika između seniora i juniora u firmi – oba rade važan posao, ali s različitim iskustvom i titulom.
🔀 Smjerovi – “specijalizacije”
Tijekom studija često biraš smjer, koji te usmjerava prema užoj specijalizaciji unutar studija.
Primjer: student pedagogije može birati smjer rani i predškolski odgoj ili školska pedagogija.
🎭 Jednopredmetni vs. dvopredmetni studij
- Jednopredmetni studij → studiraš jedno područje (npr. Psihologija)
- Dvopredmetni studij → kombiniraš dva područja (npr. Psihologija i Sociologija)
👨💼 Pročelnik smjera – “razrednik na faksu”
Pročelnik smjera je profesor koji pazi da sve u tvom smjeru ide kako treba — kao “razrednik” na fakultetu.
🔹 Glavne uloge pročelnika:
- Administracija i izvještavanje – vodi evidenciju o studentima, komunicira s dekanom i rektoratom
- Organizacija nastave – brine o rasporedu, obveznim i izbornih kolegijima
- Koordinacija nastavnika – nadgleda provođenje nastave i rješava moguće nesuglasice
- Savjetovanje studenata – pomaže oko upisa kolegija, smjera i akademskog planiranja
📘 Ako ne znaš kome se obratiti za pomoć na faksu — pročelnik smjera je često tvoja prva kontakt točka.
📩 Savjet:
Ako ti još uvijek nije jasno tko je tko, uvijek možeš pogledati organizacijsku strukturu na webu svog fakulteta – tamo su navedena imena dekana, prodekana, pročelnika i nositelja kolegija.